Na Galici na Vlašiću u srijedu, 16. septembra, bit će održana manifestacija „Dani pobjede – Dani ponosa“, posvećena šehidima i poginulim borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine, ali i očuvanju sjećanja na vrijeme u kojem se branila država Bosna i Hercegovina.
U Spomen-parku Galica okupljanje učesnika počinje u 10 sati, dok je centralni program planiran od 11 sati. Nakon polaganja cvijeća i odavanja počasti, bit će upriličeno svečano podizanje zastave Republike Bosne i Hercegovine na Paljeniku, kao i primopredaja zastava jedinica Armije RBiH uz učešće učenika i veterana. Program će upotpuniti kulturno-umjetnički sadržaj i prigodna obraćanja.
Na manifestaciji će se, između ostalih, obratiti član Predsjedništva BiH Željko Komšić i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Ipak, „Dani pobjede – Dani ponosa“ nisu samo još jedno obilježavanje ratne prošlosti. Organizatori žele otvoriti i mnogo šire pitanje – šta se danas događa s historijom Bosne i Hercegovine i ko će je ostaviti generacijama koje dolaze.
Predsjednik Organizacionog odbora i načelnik Travnika Kenan Dautović smatra da je upravo to jedno od ključnih pitanja današnjeg trenutka.
„Od kraja rata prisustvujemo redefiniranju historije, jer rat nije polučio nominalnog pobjednika koji bi ispisao jednu historiju. Politike koje su učestvovale u ratu nastavile su pričati priču onako kako je one vide, nevezano za činjenice koje su sudski dokazane“, kaže Dautović.
Foto: Kenan DautovićPrema njegovim riječima, problem dodatno usložnjava činjenica da se danas pokušava relativizirati ono što je već potvrđeno kroz pravosudne procese.
„Sudski je dokazana agresija, ljudi su osuđeni za udružene zločinačke poduhvate, za genocid i druge zločine. To su činjenice. To nije stvar toga da nekoga pitate je li on nacista ili ubica, pa da on kaže da nije. To su činjenice koje su utvrđene“, ističe Dautović.
Ali, kako upozorava, posebno zabrinjava ono što se, kako kaže, posljednjih godina događa unutar bošnjačkog korpusa – pokušaj da se kroz različite interpretacije i političke obračune relativiziraju događaji, ljudi i politike koje su obilježile period stvaranja i odbrane države.
Posebno se, smatra Dautović, pokušava dovesti u pitanje historijska uloga prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
„Putem specijalnog rata sada je unesena jedna smutnja o činjenicama unutar bošnjačkog korpusa. Pokušava se relativizirati i umanjiti historijska uloga rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, naknadnom pameću, podvalama i sličnim stvarima. To je apsolutno neprihvatljivo i nedozvoljivo“, poručuje Dautović.
Za njega govor o Aliji Izetbegoviću nije tek govor o jednoj političkoj ličnosti.
To je, kaže, govor o državi i sistemu koji je postojao u jednom od najtežih perioda njene moderne historije.
„On je bio čovjek koji je vodio državu u nezavisnost. Bio je na čelu države tokom agresije i prvi poslijeratni predsjednik koji je znao pozicionirati i voditi moguću politiku. Ne željenu, nego moguću politiku“, navodi Dautović.
Upravo tu, smatra, nastaje opasna granica između legitimne političke kritike i pokušaja prekrajanja historije.
Jer, kako ističe, niko ne spori ulogu Armije RBiH, MUP-a RBiH i svih ljudi koji su branili državu. Ali, iza vojne odbrane morala je postojati i politika koja je vodila državu, diplomatiju i međunarodne odnose.
„Uz svo poštovanje prema onome što su uradili Armija RBiH i MUP RBiH, iza svega toga morala je biti neka politika koja je vodila i diplomatiju i politiku. Svi znamo koja je to politika. I to se ne smije stavljati u kontekst sadašnjeg vremena i izbora, pa da se i to relativizira“, kaže Dautović.
U njegovoj interpretaciji, opasnost nije samo u tome šta će biti rečeno o jednom političaru ili jednoj stranci. Opasnost je mnogo šira, ako se počne relativizirati vlastita historija, onda se otvara prostor da se relativizira sve.
„Ako mi to radimo, onda nemamo pravo čuditi se što rade druge dvije strane“, upozorava.
Dautović zato pravi jasnu razliku između političke borbe i historijskog revizionizma.
„Izborna kampanja na jednu stranu, kritika vlasti, sve to pozdravljam. To je demokratija. Ali izvrtanje historijskih činjenica i stavljanje u kontekst naših autoriteta je neprihvatljivo. Jer narod koji nema autoriteta nije narod niti će postojati kao narod“, poručuje Dautović.
Upravo će zbog toga Galica ove godine imati i simboličnu poruku. Veterani koji su branili Bosnu i Hercegovinu susrest će se s učenicima, generacijom koja rat nije doživjela, ali će jednog dana morati odgovarati na pitanje šta se dogodilo i zašto je država morala biti branjena.
Zastave jedinica Armije RBiH bit će predate mladima. Simbolika je jasna, ono što je jedna generacija branila životom, druga mora sačuvati znanjem i pamćenjem.
„Dani pobjede – Dani ponosa“ tako nisu samo podsjećanje na bitke i poginule borce. Oni su i odgovor na vrijeme u kojem se činjenice sve češće pokušavaju prilagođavati dnevnoj politici.
A Galica će u srijedu poslati jednostavnu poruku,historija se može tumačiti, o politici se može raspravljati, vlast se može kritikovati, ali se činjenice ne mogu mijenjati svaki put kada se promijeni politički interes.
Nakon zvaničnog programa predviđeni su zajednički ručak i druženje veterana, učenika, učesnika i posjetilaca.
Jer sjećanje nije samo pogled prema prošlosti. Ono je i pitanje kakvu će Bosnu i Hercegovinu razumjeti oni koji dolaze poslije nas.
