(Patria) – Na čelu Ministarstva prometa i komunikacija BiH duže od tri godine je Edin Forto iz reda Ostalih. Upućeni tvrde da se u ovom Ministarstvu ništa nije promijenilo nabolje kada je riječ o debalansu Bošnjaka otkako je Forto zamijenio ministra Vojina Mitrovića (SNSD) na ovoj poziciji.
U jednom od svojih odgovora koje je dostavio Predstavničkom domu PS BiH Forto je naveo kako Zakon o državnoj službi u institucijama BiH podrazumijeva postavljanje najbolje rangiranog kandidata bez obzira na njegovu nacionalnu pripadnost, te da Ministarstvo nema zakonske ingerencije da utječe na nacionalni sastav zaposlenih.
„Konkursne procedure su zasnovane na principu stručnosti i kompetencija, što znači da se pri izboru kandidata primarno ocjenjuju profesionalne sposobnosti, a ne nacionalna pripadnost“, navodi Forto.
Baš je interesantno kako su najuspješniji kadrovi uvijek iz reda drugih konstitutivnih naroda, ali ne i iz reda Bošnjaka.
U Ministarstvu prometa i komunikacija etnička struktura zaposlenih izgleda ovako: od 81 državnog službenika i zaposlenika, 33 su Bošnjaka, 32 Srbina, 15 Hrvata, te jedno iz reda ostalih.
Od pet rukovodećih državnih službenika tri su Hrvata i dva Srbina. Za još dvije pozicije bila je konkursna procedura.
Ukupan broj šefova unutrašnjih organizacionih jedinica je 10 od kojih: pet Bošnjaka, tri Srbina, dva Hrvata.
Ovdje nisu obuhvaćeni zaposlenici u kabinetima ministra i zamjenika ministar koji se mandatno vežu za ministra i zamjenika.
U sastavu Ministarstva prometa i komunikacija BiH je i Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) i Regulatorni odbor željeznica BiH. Sjedište BHDCA je u Banja Luci, a ROŽ BiH u Doboju.
Direktor BHDCA je Zorislav Ivanović, direktor ROŽ BiH je Tihomir Narić.
Nacionalna struktura zaposlanih u ROŽ BiH izgleda ovako: od 11 uposlenih četiri su Srbina, dva Bošnjaka, jedan Hrvat, dvoje iz reda ostalih i dvoje se ne izjašnjava.
Nacionalna struktura BHDCA izgleda ovako: od 56 zaposlenih 44 su Srbina, četvoro Hrvata, šest Bošnjaka, te jedno iz reda ostalih.
I Regulatorna agencija za komunikacije spada pod resor ovog ministarstva. Na čelu RAK-a je od 2020. godine Draško Milinović. Već smo objavljivali nacionalnu strukturu uposlenih. U 2024. godine od ukupno 140 zaposlenih u RAK-u 57 je Srba, 48 Bošnjaka, 24 Hrvata, 4 ostalih i 7 se ne izjašnjava. U organizacionoj jedinici Banja Luka ukupno je 21 zaposlenik i svi su Srbi. Kada je riječ o organizacionoj jedinici u Mostaru od 12 uposlenika, deset su Hrvati i dva Srbina.
Kada je Vijeće ministara BiH imenovalo novo Vijeće BHANSA-e Forto je za člana predložio svoju šeficu kabineta Sanju Škuletić-Malagić koja je i predsjedavajuća Vijeća.
Iako je više puta tražena i nacionalna struktura zaposlenih u BHANSA-i na čijem je čelu Davorin Primorac, zet Dragana Čovića, na te zahtjeve nikada nisu stigli zvanični podaci već objašnjenje da se zaposlenici nacionalno ne izjašnjavaju. I to je jedan od pokazatelja da bi etnička struktura pokazala da su Bošnjaci ponovo oštećeni. Isto tako nisu dostavljeni ni podaci o visini plaća zaposlenih, niti su se direktor Primorac i njegov zamjenik Tomislav Marinković pojavili na javnom saslušanju pred Komisijom za sobraćaj i komunikacije.
Primorcu je istekao mandat 25. marta, a različitim administrativnim egzibicijama potpomognute Vijećem BHANSA-e i kadrovima HDZ BiH još uvijek nema odluke o novom konkursu za direktora na koji Primorac po važećem zakonu više ne bi mogao konkurisati.
