(Patria) – Posve je moguće da novi visoki predstavnik neće biti izabran ni na narednom zasjedanju Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), smatra diplomata i publicista Fuad Đidić.
Đidić je bio jedan od uvodničara na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “SAD i Evropa se lome oko BiH – a gdje je glas građana?”.
Nesuglasice između SAD-a i zemalja Evropske unije, kaže Đidić, nisu formalne, već strateške i geopolitičke naravi.
– Prekratko je vrijeme da bi se tako duboke razlike izgladile. EU pokazuje spremnost da preuzme stvar u svoje ruke. Francuska, Njemačka i Velika Britanija, zemlje E3, pokazale su dobro iskoordinirani nastup u Sarajevu.
Jedinstvenim stavovima povećale su pritisak na SAD. Zemlje E3 pogotovo poslije samita u Tivtu od 5. juna neće tako lako promijeniti stajališta u vezi sa sudbinom Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Atlantsko vijeće je jučer reagiralo na Izvještaj State Departmenta. Podsjetili su na jednu važnu formulaciju ovog izvještaja u kojoj pronalaze most sa zahtjevima zemlja E3: “SAD su spremne podržati tamo gdje je naše sudjelovanje potrebno”.
Atlantsko vijeće ističe kako bi ova rečenica “trebala potaknuti angažman američkih kreatora politike u reformi trenutne nelogične ustavne strukture Bosne, koja je stvorena prije trideset godina uz snažnu američku ruku u Daytonu…”
Zatim, Atlantsko vijeće upozorava: “Washington ima poseban mandat za saradnju s bosanskim čelnicima kako bi se provele pozitivne ustavne reforme – posebno sa sigurnosne perspektive kako bi se omogućilo članstvo Bosne u NATO-u.”
Istini za volju, priznaje Atlantsko vijeće u mnogim aspektima kada je u pitanju OHR, Amerikanci su u pravu – ističe Đidić.
Smatra da ima smisla kada Amerikanci kažu da bosanskohercegovački politički lideri vrlo promišljeno zbog vlastitih političkih ciljeva ili vlastite neodgovornosti svu krivicu prebacuju prema visokom predstavniku ili prema Briselu ili Washingtonu.
– Politički neuspjesi u Bosni i Hercegovini ne mogu se odvojiti ni od mreže organizovanog kriminala i korupcije, saveza političkog podzemlja, zarobljenih i blokiranih institucija koje su povezane s ucjenama i izvlačenjem materijalne koristi.
Amerikanci su, međutim, najviše u pravu kada kažu kako ovaj organizirani kriminal nije više sam za sebe, nije odvojen od stranog uticaja i uloge. Dakle, postoje formalne osnove da zemlje E3 i SAD pronađu konsenzus na ovim stajalištima Atlantskog vijeća, ukoliko bude političke volje.
Međutim, ukoliko ostanu na svojim stajalištima, BiH bi mogla biti kolateralna šteta ovog novog geopolitičkog nadmetanja sa nesagledivim posljedicama.
Posebno je opasno pred izbore ali i u vremenu sve izraženijih tenzija u zemlji i gubitka strateškog autoriteta Amerike ostaviti BiH bez OHR-a. Ako se ne pronađe rješenje, prijeti opasnost da BiH sve više padne pod ruski uticaj. To je veliki test za euroatlantsku alijansu u BiH – zaključuje Đidić.
