(Patria) – Političku scenu Bosne i Hercegovine i danas je obilježio buran dan, a posebno su se izdvojile dvije teme.
Prva je ponovno izostajanje jedinstvenog stava međunarodne zajednice o imenovanju novog visokog predstavnika, a druga odluka vladajuće koalicije da Zastupničkom domu Parlamenta FBiH dostavi listu sa samo dva kandidata koje bi taj dom trebao izabrati za nove sudije Ustavnog suda FBiH.
O ovim temama, ali i drugim aktuelnim političkim pitanjima u današnjoj emisiji “Dobar dan BiH” Hayat televizije govorio je profesor Amel Delić, koji smatra da su se okolnosti u vezi s Bosnom i Hercegovinom i njenim značajem na međunarodnoj sceni značajno promijenile.
– Realno, bio sam pesimista s obzirom na praksu djelovanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) i opću geopolitičku atmosferu koja okružuje Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina.
Ako napravimo kratku retrospektivu, nakon što je izvršena agresija na BiH i počinjen genocid, Bosna i Hercegovina bila je u fokusu svjetske javnosti.
Tada je bilo vrlo teško ne podržavati razvoj države BiH kroz uspostavljanje funkcionalnih institucija i provođenje reformi, naročito u drugoj polovini devedesetih godina – govori Delić.
Navodi i da je Rusija u tom periodu, kao važan geopolitički faktor, bila znatno slabija nego danas, pa smo imali prilično usaglašen stav zapadnih zemalja u vezi s Bosnom i Hercegovinom.
– Zbog toga su i visoki predstavnici uživali snažnu podršku članica PIC-a i ključnih svjetskih sila. Bio je to period intenzivnih reformi koje su poticali visoki predstavnici, posebno tokom mandata Paddyja Ashdowna – kaže Delić.
Međutim, nastavlja, od 2006. dolazi do preokreta. Domaće političke institucije, koje su kroz tzv. Aprilski paket bile vrlo blizu dogovora, nisu uspjele postići konsenzus.
– Čini se da je i međunarodna zajednica izgubila fokus te Bosnu i Hercegovinu više nije posmatrala kao prioritet. To su prepoznale pojedine domaće političke snage, prije svega SNSD predvođen Miloradom Dodikom, koji su značajno promijenili pravac svog političkog djelovanja.
Od tog trenutka pozicija visokog predstavnika postepeno je slabila, tako da već više od deset godina imamo prilično pasivnu ulogu ove institucije – ističe profesor Delić.
Napominje da je Bosna i Hercegovina manje-više prepuštena sama sebi, dok istovremeno postoje jasno izraženi politički stavovi koji vode ka njenom i slabljenju njenog suvereniteta.
– Ti stavovi najizraženiji su kroz djelovanje SNSD-a i njemu bliskih političkih struktura. Međutim, ni stavovi drugih političkih opcija, kada je riječ o pitanjima susjedstva, identiteta i Rs, često se ne razlikuju značajno – riječi su Delića.
Mišljenja je da se održava atmosfera u kojoj se želi predstaviti da su institucije Bosne i Hercegovine nefunkcionalne te da je riječ o konfliktnoj i neodrživoj državi.
– Sve se češće pojavljuju i narativi koji su prilagođeni aktuelnim globalnim političkim trendovima. Posljednjih godina mogli smo više puta čuti priče o potrebi zaštite evropskih i kršćanskih vrijednosti u odnosu na navodnu muslimansku većinu u Bosni i Hercegovini.
Nažalost, trenutno nemamo dovoljno snažan odgovor na takve narative. Godinama nismo gradili dugoročne strategije niti okupljali stručne i društveno utjecajne ljude.
Naprotiv, često smo se dijelili zbog sitnih interesa, stvarali nove političke stranke i unutar njih različite frakcije. Takav društveni ambijent demotivirao je i akademsku zajednicu da aktivnije učestvuje u društvenim procesima.
Također, ne vidim dovoljno angažmana ni kod poslovne zajednice kada je riječ o pitanjima od državnog značaja. Poslovni subjekti uglavnom su usmjereni na vlastite interese i tržišne izazove – poručio je Delić.
Ni vjerske zajednice danas, dodaje, nemaju značajniju ulogu u kreiranju šireg društvenog odgovora.
– Primarna odgovornost ipak leži na zvaničnoj politici, koja nema jasnu strategiju, ne insistira na kvalitetnim kadrovima na važnim pozicijama i prečesto je fokusirana na uske političke i lične interese.
Bosna i Hercegovina se danas nalazi na ozbiljnoj vjetrometini. Treba se nadati pozitivnom ishodu, ali isto tako ne smijemo zatvarati oči pred stvarnim izazovima – zaključio je profesor Delić.

