Piše: Armin Sijamić
Desetak dana traje razmjena vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Svaki novi napad udaljava dvije strane od dogovora o miru i Bliski istok gura u pravcu u kojem želi Izrael.
Američko-iranski napadi prijete da se preliju u regionalni rat, dok rakete i dronovi pogađaju mete širom Bliskog istoka. Nakon obnovljenih neprijateljstava čini se da je mir sve dalje, iako je još uvijek moguće da se Washington i Teheran dogovore, jer je nastavak vođenja rata opcija koja mnogo košta.
Više arapskih država ovih dana opet je meta iranskih napada, jer otuda američka vojska napada Iran. Vojne baze, aerodromi, važni infrastrukturni objekti… sve je potencijalna meta, budući da neke arapske države direktno ili indirektno pomažu rat protiv Irana.
Pored ustupanja teritorija za napade na Iran, neke arapske armije presreću iranske rakete i dronove u namjeri da zaštite američku vojsku, baš kao što su to ranije radile u slučaju odbrane Izraela.
Zato je pitanje hoće li se američko-izraelski rat protiv Irana pretvoriti u rat protiv iranske osovine, odnosno saveza kojeg čine, uglavnom, šiiti u Iraku, Libanu i Jemenu, a u kojem bi učešće uzele i neke arapske sunitske države.
Korak u tom pravcu desio se prošle sedmice u razmjeni vatre između Saudijske Arabije i jemenskih Husa, koji pokušavaju da probiju blokadu koju im je nametnuo zvanični Rijad i povežu se vazdušnim putem s Teheranom.
Trumpov rat
Država koja je stajala iza rata protiv Irana ove godine mjesecima uživa mir. Izrael, čini se, ne učestvuje u napadima na Iran, niti iranske rakete i dronovi prijete izraelskim ciljevima.
To što ne učestvuje u novoj rundi ovog rata za Izrael je važna pobjeda. Ove sedmice je izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich rekao da njegova država trenutno nema interes da se uključi u američko-iranski rat i da je aktuelna situacija dobra za interese Izraela.
Nema nikakve sumnje da je Smotrich upravu. Najveća svjetska sila angažovana je protiv najvećeg izraelskog neprijatelja, koristeći svoje resurse, dok se potencijalno širi front koji bi čitav Bliski istok mogao pretvoriti u novu razrušenu Siriju, u kojoj su se godinama sudarali interesi SAD-a, Irana, Turske, Saudijske Arabije, Katara, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata…
U ratu koji američki predsjednik Donald Trump vodi protiv Irana mnogi Izrael ne pominju. Američki mediji o ratu izvještavaju kao o Trumpovoj brizi, razmatrajući koliko je u tome uspješan, često prikrivajući ili umanjujući štetne efekte za Sjedinjene Države, Bliski istok i svijet u cjelini.
Brojni proizraelski mediji u Sjedinjenim Državama ne osuđuju Trumpa što vodi rat, iako je njegova cijena svakim danom sve veća. U njegovom prvom mandatu Trump je bio mnogo više kritikovan za neuporedivo manje važne stvari od rata protiv velike i jake države kakva je Iran.
Dok Iran, Sjedinjene Države i njihovi arapski saveznici trpe udarce i gubitke, izraelski premijer Benjamin Netanyahu može se posvetiti daljnjim potezima na Bliskom istoku, ali i pripremi za izbore koji ga očekuju u oktobru.
Nemirni Jemen i mogući regionalni rat
Nastavak ovakvog američko-iranskog okršaja u interesu je Izraela. Ograničeni napadi i borba s jednom rukom na leđima znači da (ne)širenje rata zavisi samo od sposobnosti upravljanja ovim konfliktom, odnosno mogućnošću dogovora između Washingtona i Teherana. Ovo je važna taktička pobjeda premijera Netanyahua, iako je od strateške i konačne pobjede daleko.
Nemogućnost dogovora američke i iranske strane stvara uslove za nove sukobe. Tako je, na primjer, nakon pomenute drame na jemenskom nebu, sukob pokreta Ansar Allah i Saudijske Arabije podignut za skalu više.
Naime, početkom ove sedmice Husi su poručili Saudijskoj Arabiji da će je staviti „pod pomorsku blokadu“, ako zvanični Rijad ne napusti takvu politiku prema dijelovima Jemena koji oni kontrolišu. Husi kažu da su godinama žrtva saudijske blokade i da sada žele da ona bude ukinuta.
Husi bi tako zatvorili moreuz Bab al-Mandeb i spriječili brodove na putu ka saudijskim lukama na Crvenom moru, a što bi dovelo do daljnjeg poremećaja na tržištu energenata. Posebno bi mogla biti pogođena luka Yanbu, preko koje je Saudijska Arabija, nakon zatvaranja Hormuškog moreuza od strane Irana, prema navodima BBC-a, izvozila sedamdeset posto svoje sirove nafte.
Proteklih godina Husi su pokazali da su sposobni za takve operacije, uprkos američkim napadima, a ratovali su i protiv Kraljevine Saudijske Arabije i njenih saveznika u Jemenu.
Rijad je odbacio prijetnje „terorističke milicije Husa“ i obećao poduzeti „sve potrebne mjere“ da do blokade ne dođe. „Milicija Husa uvukla je Jemen u regionalni sukob i ciljala komercijalne brodove u Crvenom moru, pogoršavajući patnju jemenskog naroda, sprječavajući ih da putuju i pogoršavajući ekonomsku situaciju, posebno u područjima pod kontrolom milicije Husa“, saopštilo je ove sedmice saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova. „Milicija Husa sada pokušava skrenuti odgovornost za ekonomske izazove i rastuće nezadovoljstvo javnosti s kojima se suočava izmišljajući lažne optužbe protiv Kraljevine.“
Jemenski rivali Husa, koji imaju podršku Saudijske Arabije, otišli su korak dalje. Predsjedavajući međunarodno priznatog Predsjedničkog vijeća Jemena Rashad al-Alimi rekao je u ponedjeljak da je „došlo vrijeme da se okonča patnja koju je prouzrokovala teroristička milicija Husa“ i pozvao Jemence, posebno one koji žive tamo gdje Husi vladaju, da podrže vojsku i vladu koja želi povratiti kontrolu nad Jemenom.
Trumpova odluka da nastavi napade na Iran, koje je pokrenuo pod izgovorom da je Teheran navodno prekršio odredbe sporazuma koji su ranije dvije države potpisale, Bliskom istoku donosi nove izazove i prijeti da rat pretvori u regionalni i sektaški, što bi donijelo katastrofu za čitave zajednice u više tamošnjih država. Takav rat sigurno ne odgovora ni Iranu ni arapskim državama, ali ni Sjedinjenim Državama koje bi u njemu učestvovale, trošile svoje resurse i odložile okretanje ka Kini u skladu s planovima Trumpove i prošle predsjedničke administracije.
