Fikret Bačić, koji tri decenije traga za posmrtnim ostacima 29 članova svoje porodice, za Detektor kaže da će i 34. godišnjicu zločina u Zecovima obilježiti kao i prethodnih godina – kod spomenika ubijenima u približnom satu kada su strijeljani, te učenjem Jasina i tevhida.
Prema njegovim riječima, u Prijedoru se traga za posmrtnim ostacima oko 600 osoba, i jedino što porodice danas žele jeste da pronađu svoje najmilije.
“Vraćanje posmrtnih ostataka, da se ukopaju tamo gdje im je mjesto, gdje pripadaju, gdje možemo otići svako na svoj način, pomoliti se – to bi bila jedna satisfakcija za nas”, kaže Bačić.
Dodaje da je to jedini put prema pomirenju i prema izgradnji novog života te da će negiranjem, poricanjem i degradacijom Bosna i Hercegovina nastaviti “tapkati u mjestu”.
Bačić dodaje da su sudski postupci za zločine u Zecovima trajali i do deset godina, ali i da se dio osuđenih nalazi u bjekstvu.
Zbog zločina počinjenih u Zecovima, Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Dušana Milunića na 12 godina, Iliju Zorića na 20, Zorana Stojnića na osam, Zorana Milunića na 14 i Ljubišu Četića na pet godina zatvora – za zločine protiv čovječnosti zbog progona ubistvima, prisilnim preseljenjem i nečovječnim djelima, dok su šestorica oslobođena optužbi. Kasnije je raspisanameđunarodna potjernica za osuđenim Dušanom Milunićem, Zorićem i Stojnićem. Prvostepenom presudom Suda BiH, Duško Zorić je za zločin u ovom mjestu osuđen na 15 godina zatvora.
U presudama se navodi da su srpske vojne i policijske snage u akciji “čišćenja” sela Zecovi ubile oko 69 civila bošnjačke nacionalnosti, dok 32 tijela još uvijek nisu pronađena. Civili su ubijani ispred kuća u kojima su se krili i iz kojih su izvođeni, ispred škole, ispod Vijadukta, na lokalitetu Begova rijeka – Točak, te kod raskrsnice puteva koji vode za Svetinju (Ribnjak).
Na samo 25 kilometara od Zecova, u selu Briševu, bit će obilježena 34. godišnjica ubistva blizu 70 mještana, među kojima su bili žene, djeca i invalidi.
Zdravko Marijan, član Udruge “Dom Briševo – Dobri”, za Detektor kaže da će obilježavanje početi polaganjem vijenaca u crkvi, a da će potom biti služena misa.
Marijan navodi da porodice žrtava nisu zadovoljne sudskim postupcima u našoj državi, posebno kad se uzme u obzir da je predmet za Briševo trenutno pauziran. On priča da je pomogao nagovoriti oko 100 osoba, što u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj, da daju izjave, da svjedoče, jer je, kako kaže, važno pričati i pisati istinu.
Prema njegovim riječima, bitno je govoriti o ovom zločinu jer su se u Briševu tada nalazili civili i nije bilo vojnih formacija, kao ni u pojedinim okolnim selima, poput Zecova i Čarakova.
“Istina je bitna, ali vidim da je sve manje toga kako ovi sudski procesi nisu dali nikakav rezultat”, ističe Marijan.
Presudama Haškog tribunala je utvrđeno da je, tokom napada i nakon što je srpska vojska ušla u Briševo u večernjim satima 25. jula 1992. godine, ubijeno oko 70 stanovnika ovog sela, od kojih su neki ubijeni u kukuruzištu, neki u šumi kraj sela, neki u kućama, a među ubijenim su bili i žene, djeca i invalidi.
U Sudu Bosne i Hercegovine se za zločin u Briševu sudi Slobodanu Taranjcu, Ranku Kaurinu, Branku Dženopoljcu i Drašku Topiću, a zadnje ročište na kojem su saslušavani svjedoci u ovom predmetu održano je u oktobru 2024. godine. S njima je bio optužen Veljko Brajić, koji je u međuvremenu preminuo.
