(Patria) – Čelni ljudi Gorske službe spašavanja (GSS) – Stanica Zenica uputili su se ka Ruskoj Federaciji kako bi preuzeli dvojicu preživjelih članova zeničke ekspedicije na Elbrusu.
Vlada FBiH osigurala je finansijska sredstva za organizaciju povratka preživjelih, transport tijela stradalih planinara, kao i dopremanje njihove opreme u našu zemlju.
Zbog pogibije pet zeničkih planinara danas je u FBiH i Brčko distriktu Dan žalosti. Zastave su na pola koplja spuštene i u Zenici.
Tri člana GSS-a Zenica otputovali su u Istanbul, odakle će nastaviti put prema Rusiji kako bi preuzeli dvojicu preživjelih članova ekspedicije na Elbrusu – Harisa Adilovića i Kemala Vidimlića.
– Prema informacijama koje mi imamo, oni su završili istragu. Kod naša dva člana su njihovi pasoši, tako da oni nemaju problema sa napuštanjem države. Samo je stvar tehničke organizacije kada će oni doći gore.
Treba preuzeti stvari, opremu. U kakvom su psihičkom stanju, kada ćemo ponovo imati let – sve to dok se poveže, to su neke tehničke stvari – kaže za BHRT član GSS-a Zenica Munever Aganhodžić.
Za ovu, kako ističu iz Vlade FBiH, složenu međunarodnu operaciju, osigurano je 70.000 KM, te su stvoreni finansijski uslovi za medicinsku pratnju, transport i neophodnu logistiku.
– Najvažnije je da porodicama naših stradalih sugrađana omogućimo da svoje najmilije dostojanstveno vrate kući. Institucije FBiH učinit će sve što je potrebno kako bi ovaj zahtjevan proces bio proveden efikasno i uz puno poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama – kaže premijer Nermin Nikšić.
– Isto tako su izašli ususret, olakšali prijevoz vozila kojim su naši nesretno nastradali planinari otišli na područje Ruske Federacije, tako da su od strane Federalne civilne zaštite upućena dva kamiona koji će natovariti ta vozila i dovesti u BiH – dodaje Aganhodžić.
Tragedija na Elbrusu još jednom je podsjetila koliko ova planina može biti nepredvidiva. To je prije deset godina na vlastitom iskustvu osjetila i novinarka BHRT-a i dugogodišnja planinarka Dijana Vrhovac.
– Moja prva kriza je već krenula na 5.200 metara, počele su glavobolje, mučnine, borba s nedostatkom kisika jer je na toj visini vrlo razrijeđen vazduh, što izaziva gotovo potpunu paralizu. Jedna je od najhladnijih gdje se temperatura spušta i do minus 40 stepeni – ističe Vrhovac.
A koliku je ulogu u najtežim situacijama imalo petero stradalih bh. alpinista dokazuje i niz počasnih dešavanja kojima se Zeničani i kolege spasioci opraštaju od njih.
– Uvijek su se stavljali na raspolaganje, uvijek su bili tu. Koliko su bili spremni pomoći govori da je dio njih išao u Tursku kad je bio nesretni zemljotres – prisjeća se Aganhodžić.
Dok traje organizacija povratka iz Ruske Federacije, brojne institucije, kolege i građani nude pomoć kako bi porodicama stradalih i preživjelim planinarima predstojeći period bio što lakši.
