(Patria) – Udruženja žrtava genocida pozvala su domaće i međunarodne institucije da hitno provjere zakonitost, opravdanost i proporcionalnost poduzetih mjera. Dvadeset šest sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano je u lokalnu policijsku stanicu po nalogu Okružnog tužilaštva u Bijeljini, saopćio je direktor centra Emir Suljagić, piše nezavisna novinska agencija u Bugarskoj bgnes.bg
Od njih se traži da daju izjave o svom radu u instituciji u okviru tužilačke provjere pokrenute na osnovu odluke iz prošle godine.
Mediji u Republici srpskoj objavili su da su predistražne radnje pokrenute nakon prijave podnesene 2025. godine zbog navodnih nepravilnosti u radu Memorijalnog centra. Radio Slobodna Evropa zatražio je komentar Okružnog tužilaštva u Bijeljini, ali odgovor nije dobio.
Suljagić je naglasio da su pozivi upućeni samo dan nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici.
„Doslovno je više od polovine ljudi iz Srebrenice koji su u jednom ili drugom periodu radili u Memorijalnom centru danas pozvano u policiju“, napisao je Suljagić na društvenim mrežama 31. jula.
Istakao je da je Memorijalni centar javna institucija čiji je rad potpuno transparentan te da redovno dobija pozitivne ocjene državnih revizora.
Suljagić je izrazio zabrinutost i zbog mogućeg nezakonitog iznošenja dokumenata koji sadrže imena i lične podatke zaposlenika i saradnika Centra. Prema njegovim riječima, osim rukovodstva, pristup tim dokumentima imali su i članovi Upravnog odbora na vlastiti zahtjev.
Nakon što je informacija objavljena, potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković zatražio je da se utvrdi ko je naredio ove aktivnosti i s kojim ciljem.
„Ko je procijenio da je opravdano da desetine ljudi istovremeno budu podvrgnute policijskim ispitivanjima zbog rada u javnoj instituciji Bosne i Hercegovine? Među pozvanima nema kriminalaca niti ljudi koji predstavljaju prijetnju bilo kome“, izjavio je Duraković.
Naglasio je da je riječ o ljudima koji su organizovali komemoracije, radili sa preživjelim žrtvama, istraživali činjenice o genocidu, vodili projekte, pomagali povratak raseljenih osoba i učestvovali u izgradnji institucija.
„To su ljudi na kojima danas počiva gotovo sve što se tiče građanskog aktivizma, zaštite ljudskih prava i borbe za opstanak Bošnjaka u Podrinju“, rekao je Duraković.
Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Duška Jurišić ocijenila je da pozivanje desetina ljudi bez jasnog službenog objašnjenja predstavlja ozbiljan institucionalni propust.
Prema njenim riječima, vlasti su morale biti svjesne da će ovakve mjere protiv institucije koja čuva sjećanje na genocid u Srebrenici i djeluje u jednoj od najosjetljivijih zajednica u zemlji izazvati ozbiljnu zabrinutost.
„Upravo zbog toga postojala je obaveza da se odmah, jasno i precizno objasni pravni osnov ovih radnji, status pozvanih osoba i razlozi zbog kojih se saslušanja provode“, izjavila je Jurišić.
Dodala je da tužilaštvo ima pravo i obavezu provoditi zakon, ali i odgovornost da javnosti objasni svoje postupke kada se oni odnose na pitanje od izuzetnog društvenog značaja.
Udruženja žrtava genocida pozvala su domaće i međunarodne institucije da hitno provjere zakonitost, opravdanost i proporcionalnost postupanja prema najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra.
Zahtjev je upućen Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, predsjedniku i glavnom tužiocu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove te visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu.
Među potpisnicima su Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Pokret „Majke enklava Srebrenica i Žepa“, „Žene Podrinja“, „Majke Srebrenice“ i „Žene Srebrenice“.
Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su upozoravali na političke i institucionalne pritiske vlasti Rs, posebno zbog rada na dokumentovanju genocida i suprotstavljanju njegovom negiranju.
Genocid u Srebrenici
Genocid u Srebrenici predstavlja najveći masovni zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Zločin je počinjen tokom nekoliko dana u julu 1995. godine u Srebrenici i okolnim područjima.
Ujedinjene nacije su 1993. godine proglasile Srebrenicu „zaštićenom zonom“, koju je osiguravao slabo naoružani kontingent nizozemskih mirovnih snaga. Uprkos tome, grad je ostao pod opsadom snaga bosanskih Srba.
U julu 1995. godine Srebrenicu je zauzela Vojska Rs pod komandom generala Ratka Mladića. U zločinima su učestvovale i paravojne formacije, uključujući pripadnike jedinice „Škorpioni“.
Snage bosanskih Srba sistematski su odvajale muškarce i dječake od žena, djece i starijih osoba. Nakon toga ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka. Memorijalni centar navodi najmanje 8.372 žrtve.
Tijela ubijenih zakopana su u masovne grobnice. Kasnije su mnoge od njih prekopavane teškom mehanizacijom i premještane u sekundarne i tercijarne grobnice kako bi se prikrili tragovi i razmjere zločina.
Posmrtni ostaci pojedinih žrtava često su rasuti kilometrima daleko jedni od drugih, što identifikaciju putem DNK analiza čini izuzetno teškom. Taj proces traje i danas.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde zvanično su utvrdili da zločini u Srebrenici predstavljaju genocid.
Politički lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i komandant njihove vojske Ratko Mladić osuđeni su na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Više od 50 osoba osuđeno je pred međunarodnim i domaćim sudovima zbog učešća u genocidu i drugim zločinima na području Srebrenice. Ukupna visina izrečenih kazni iznosi oko 700 godina zatvora, uz više doživotnih kazni.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, vlasti Rs i predstavnici zvaničnog Beograda i dalje osporavaju da je u Srebrenici počinjen genocid.
Dana 20. jula 1995. godine, nekoliko dana nakon masovnih ubistava, sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tada zastupnik Srpske radikalne stranke, u Skupštini Srbije izjavio je: „Ubijte jednog Srbina, mi ćemo ubiti stotinu Muslimana.“
Kasnije je Vučić postao ministar informisanja u vladi Slobodana Miloševića.
