KAKO VLADA RUŽNIĆEVA VLADA Direktore Goretiću, ne raspisujte nove nabavke, dok je ZZO USK 12 miliona KM u minusu!

“Direktore Goretiću, ne stvarajte nove obaveze.“

Suština je to dopisa koji je Odbor za likvidnost Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona 23. jula 2026 godine uputio direktoru Erminu Goretiću.

Prema internom dokumentu koji objavljujemo, Zavod je već u junu ove godine zabilježio minus od čak 12 miliona KM u odnosu na predviđeni finansijski plan za 2026. godinu.

Zato se opravdano nameće pitanje koliki će minus ZZO USK zabilježiti do kraja godine ako se ovakav način poslovanja nastavi?

Prijedlog interventnih mjera za ZZO USK (Foto: Patria)

Umjesto odgovora na upozorenje Odbora za likvidnost, uslijedio je – konkurs, pritisci, pogodovanje i stvaranje novih obaveza za ZZO USK-a.

Samo nekoliko dana nakon upozorenja, 3. augusta, raspisan je oglas za zapošljavanje novih uposlenika, i to za radna mjesta koja zahtijevaju visoku stručnu spremu.

Dakle, dok se Zavod suočava s višemilionskim minusom, otvaraju se nova radna mjesta.

Da li je prioritet stabilizacija poslovanja Zavoda ili novo zapošljavanje?

Ne samo konkursi, nego i javne nabavke

Prema informacijama kojima raspolažemo, konkursi nisu jedino što otvara ozbiljna pitanja o načinu upravljanja ZZO USK.

Javni oglas za zapošljavanje u ZZO KS

Naš izvor tvrdi da direktor Ermin Goretić vrši pritisak na Upravni odbor ZZO USK da raspiše tender za nabavku ortopedskih pomagala, pozivajući se na odluku Vlade USK kojom su proširena prava osiguranika za koja nisu obezbjeđena sredstva.

Ako Zavod već bilježi 12 miliona KM minusa u odnosu na finansijski plan, ko će i iz kojih sredstava finansirati nove obaveze?

Još ozbiljnije pitanje odnosi se na mogućnost pogodovanja određenom ponuđaču.

Prema informacijama kojima raspolažemo, na području Unsko-sanskog kantona postoji firma koja je, prema navodima našeg izvora, praktično jedina koja pruža usluge ove vrste, a koju se u javnosti povezuje s političkim krugovima bliskim NES-u.

Zato javnost ima pravo pitati da li se tender priprema tako da unaprijed odgovara određenoj firmi?

Zašto se vrši pritisak na Upravni odbor ZZO USK I po čijem nalogu?

Zašto se stvaraju nove finansijske obaveze Zavoda u trenutku kada već postoji višemilionski minus?

Ako su navodi o pritiscima tačni, direktor ZZO USK Ermin Goretić, Upravni odbor i Vlada USK trebali bi javnosti objasniti ko je inicirao postupak, na osnovu kojih analiza i gdje su predviđena sredstva.

A konkurs – za koga

Dodatno pitanje odnosi se na konkurs raspisan 3. augusta.

Prema tvrdnjama izvora bliskog dešavanjima u ZZO USK, jedno od radnih mjesta iz ovog konkursa navodno je namijenjeno Irmi Fatkić, zastupnici NES-a u Skupštini USK-a.

Isti izvor tvrdi da Fatkić već duže vrijeme od premijera Mustafe Ružnića traži da joj se riješi radni odnos u ZZO USK.

Ako je ZZO USK 12 miliona KM ispod planiranog finansijskog rezultata, građani imaju pravo znati zašto se istovremeno otvaraju nova radna mjesta i stvaraju nove obaveze.

Posebno licemjerno zvuče tvrdnje pojedinih medija da je premijer Mustafa Ružnić „krenuo u borbu protiv previsokih plaća u Zavodu zdravstvenog osiguranja USK“, dok istovremeno direktor Zavoda, prema dokumentu Odbora za likvidnost, upravlja ustanovom koja je već sada 12 miliona KM ispod planiranog finansijskog rezultata.

Još jedan problem krajiškog zdravstva

Nažalost, ZZO USK nije jedini problem krajiškog zdravstva.

Mjesecima se postavlja pitanje zakonitosti rada menadžmenta najznačajnije zdravstvene ustanove u Kantonu, odnosno statusa vršioca dužnosti direktora dr. Amela Kardaševića kadar NIP-a.

⁶Naš medij je u posjedu dokumenta koji je potpisao federalni ministar zdravstva dr. Nediljko Rimac, a u kojem se navodi da vršilac dužnosti direktora mora ispunjavati iste uslove kao i direktor imenovan putem konkursa.

Dopis ministra Rimca o imenovanju v.d. direktora KB Bihać

Istovremeno, prema informacijama i dokumentaciji kojom raspolažemo, dr. Amel Kardašević, kojeg se u javnosti povezuje s NiP-om, nije završio specijalizaciju niti postdiplomski studij iz zdravstvenog menadžmenta.

Ako su ovi navodi tačni, postavlja se jednostavno pitanje, ko i na osnovu čega dopušta da osoba koja ne ispunjava propisane uslove upravlja jednom od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Unsko-sanskom kantonu?

I još važnije, gdje je u svemu tome odgovornost Vlade premijera Mustafe Ružnića?

Ili je i ovdje najvažnije da direktor bude onaj kojeg stranka politički aminuje?

„DRŽI VODU DOK MAJSTORI ODU“ – ILI SAMO UMIRITI SINDIKALISTE PRED IZBORE?

Nakon višemjesečnih pregovora sa sindikatima obrazovanja, policije i državnih službenika, premijer USK Mustafa Ružnić i resorni ministri Adnan Habibija i Danko Jakšić potpisali su sporazume sa sindikalnim predstavnicima.

Osnovica je, prema potpisanim sporazumima, do kraja ove godine povećana na 450 KM, dok je za 2027. godinu predviđena osnovica od najmanje 470 KM.

Potpisalo se, rukovalo, udarilo pečate – sve uz osmijehe i poruke o uspjehu.

A onda – hladan tuš.

Na pitanje sindikalista kada će se povećanje stvarno vidjeti na njihovim računima, premijer je odgovorio da to ne može biti odmah realizovano jer je potreban rebalans budžeta.

A upravo tu nastaje problem.

Za rebalans je potrebna parlamentarna većina u Skupštini USK. Te većine trenutno nema.

Prema dostupnim informacijama, premijer prije potpisivanja sporazuma nije ni razgovarao s opozicionim političkim akterima u Skupštini kako bi osigurao podršku za rebalans.

Zato se nameće pitanje, šta je zapravo potpisano – realno obećanje ili politički potez pred izbore?

Lako je potpisati sporazum. Mnogo je teže pronaći novac za njegovu realizaciju.

Zato građani Unsko-sanskog kantona imaju pravo pitati gdje je novac?

Kako će Vlada premijera Mustafe Ružnića finansirati ono što je potpisala?

Kako se istovremeno planiraju nova zapošljavanja i nove javne nabavke u ZZO USK dok Zavod bilježi višemilionski minus?

Ko će odgovarati ako se pokaže da su konkursi i nabavke bili vođeni političkim interesima?

I konačno – ko upravlja Unsko-sanskim kantonom institucije i zakoni ili stranački dogovori?

Ili će se sve završiti po staroj političkoj matrici:

„Neka obećanje drži vodu dok izbori ne prođu, a onda – muko moja, pređi na drugoga.“

Jer, ako se obećanja ne mogu realizovati, cijenu političkog populizma na kraju neće platiti ni premijer, ni ministri, ni stranke.

Platiti će je građani Unsko-sanskog kantona.