(Patria) – „Sahranjen zvjerski ubijeni dječak“. Tako je glasio naslov u srbijanskim medijima objavljen u maju 2008. godine nakon brutalnog ubistva trinaestogodišnjeg Miroslava Bogdanovića iz sela Trešnjevica kod Arilja. Tog 28. maja Skupština opštine Arilje proglasila je Dan žalosti zbog njegovog ubistva.
Miroslava Bogdanovića nekoliko dana ranije ubio je Milenko Kušić. Fotografija koja je tada objavljena uz izvještaje o njegovoj smrti bila je ista ona koja se nalazila na njegovoj posmrtnici.
„Da, da. To je ta fotografija. To je pokojni Miroslav“, potvrdila je za Istragu mještanka Trešnjevice, prezimena Bogdanović, koja poznaje porodicu ubijenog dječaka.
O ovom zločinu 2008. godine izvještavali su brojni mediji u Srbiji. Blic je detaljno opisao kako je Kušić, želeći se osvetiti dječakovoj majci, sačekao Miroslava na seoskom putu, usmrtio ga ašovom, sakrio tijelo i pokušao prikriti tragove zločina ostavljajući njegov bicikl kilometrima dalje kako bi policiju naveo na pogrešan trag.
Međutim, četrnaest godina kasnije ista fotografija pojavljuje se u potpuno drugačijem kontekstu. U bazi podataka koja se predstavlja kao evidencija „srpskih žrtava Srebrenice 1992.“ fotografija Miroslava Bogdanovića objavljena je uz tvrdnju da prikazuje dječaka po imenu Miroslav Milivojević, navodno ubijenog 1992. godine u Srebrenici.
Provjera pokazuje da na zvaničnom spisku Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske ne postoji žrtva pod imenom Miroslav Milivojević. Drugim riječima, osoba predstavljena na fotografiji nije evidentirana kao ratna žrtva, dok je stvarni identitet dječaka lako provjerljiv – riječ je o Miroslavu Bogdanoviću, ubijenom 2008. godine u Srbiji.
Uprkos tome, njegova fotografija godinama se koristi u propagandnim postavkama uz regionalni put Bratunac – Potočari, gdje se predstavlja kao fotografija srpske žrtve rata u Bosni i Hercegovini.
Na videosnimku RTRS-a, emitovanom u prilogu o srpskim žrtvama Podrinja, jasno se vidi fotografija Miroslava Bogdanovića među fotografijama osoba predstavljenih kao ratne žrtve.
Ista fotografija bila je postavljena i u julu 2022. godine. Tada je lokalni portal Despotovina objavio tekst u kojem se navodi da su uz put Bratunac – Potočari izložene fotografije „3.267 srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja ubijenih i poginulih u proteklom građanskom ratu u BiH“, uz tvrdnju da su ih ubili pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U prvom planu nalazila se upravo fotografija dječaka ubijenog u Srbiji 2008. godine.
Fotografije snimljene 12. jula 2026. godine potvrđuju da se fotografija Miroslava Bogdanovića i dalje nalazi uz put prema Memorijalnom centru Potočari, gdje se posjetiocima predstavlja kao fotografija navodne ratne žrtve iz Podrinja.
Ovakva manipulacija predstavlja primjer korištenja identiteta stvarne žrtve jednog zločina za stvaranje lažne slike o drugom događaju. Riječ je o fotografiji čiji su porijeklo, identitet dječaka i okolnosti njegove smrti javno dokumentovani još od 2008. godine, ali se uprkos tome već godinama koristi u kampanjama koje prate obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici.
Fotografije se tradicionalno postavljaju uoči i tokom obilježavanja 11. jula, uz podršku lokalnih boračkih udruženja i općinskih administracija u Bratuncu i Srebrenici.
