Piše: Armin Sijamić
Američki i iranski zvaničnici su u petak u Švicarskoj trebali potpisati dokument od četrnaest tačaka kojim bi bio zaustavljen rat na Bliskom istoku, a što bi vodilo u druge dogovore dvije strane.
Sastanak se nije desio, ali jeste potpisivanje dokumenta od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. U četvrtak je AFP javio, pozivajući se na visokog američkog zvaničnika, da je Trump sporazum potpisao tokom večere s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom u Versajskoj palati, gdje su potpisani brojni važni sporazumi.
Trump je tako pristao na iranske zahtjeve koji su poznati od sastanka američkog potpredsjednika JD Vancea s iranskim šefom diplomatije Abbasom Araghchijem i prvim čovjekom iranskog parlamenta Mohammadom Bagherom Ghalibafom u Pakistanu. Zauzvrat je dobio obećanje Irana da nikada neće razvijati nuklearno naoružanje.
Razlozi za dogovor
Zašto je Trump pristao na sporazum kojem se toliko protivi izraelska vlada i premijer Benjamin Netanyahu? Najlogičniji odgovori kriju se u nekoj od opcija: a) da je američko-izraelska strana izgubila na vojnom i političkom planu u okršaju s Iranom i Hezbollahom, b) da svi detalji sporazuma i iranske obaveze prema Washingtonu javnosti nisu poznate, c) da Washington nema namjeru držati se sporazuma i da kupuje vrijeme, d) da je zatvaranje Hormuškog moreuza natjeralo Washington i arapske države na ustupke prije nego dođe do ekonomske krize širom svijeta.
Šta je od ovog tačno javnosti nije poznato. Ali, jasno je da su ulogu u tome imale iranske rakete i dronovi koji su pogađali mete širom Bliskog istoka, razarajući američke vojne baze i umanjujući američku vojnu moć. Onemogućavanje SAD-a da napada snažno kao na početku rata, koji je počeo zadnjeg dana februara, dovelo je do toga da slabljenje iranske vojske bude sporije nego američke. Odatle, politički i ekonomski procesi nisu mogli biti kontrolisani od Washingtona. Zato je postizanje (privremenog) sporazuma o miru možda bio jedini logičan izlaz za Trumpa.
S druge strane, ustupci koje će američka strana napraviti uklapaju se u deklarisanu Trumpovu politiku, u koju danas malo ko vjeruje, da sve države imaju pravo na razvoj, da ekonomija mora imati primat i da je mir širom svijeta moguć. Iz iranske perspektive, odustajanje od navodne namjere da napravi nuklearno oružje je potvrda deklarisane politike Teherana da takvo oružje nikada nisu namjeravali ni imati.
Trumpovi razlozi ne zanimaju Netanyahua. Žestoke reakcije na sporazum ne prestaju. Protiv Trumpa digli su se i proizraelski glasovi u Sjedinjenim Državama koji su mu pomogli da se vrati u Bijelu kuću. Za njih je ovakav sporazumom s Iranom katastrofa, jer Netanyahu želi kolaps Irana po uzoru na irački, libijski ili sirijski slučaj, kada su padali antiizraelski režimi, dok je Zapad, uz pomoć nekih većinski muslimanskih država, radio na navodnim demokratskim ustancima. Sponzori demokratije tih godina bili su i režimi koji nikad nisu održali bilo kakve izbore.
Netanyahu je ostao sam?
Razloge za Trumpovo zaobilaženje Netanyahua pokušao je pronaći i novinar Tucker Carlson, koji je dugo podržavao američkog predsjednika. Mjesta za Trumpa u njegovim emisijama bilo je i onda kada mu je prijetio zatvor. On je predsjednikov manevar prema Netanyahuu objasnio riječima da mu je jedna osoba, koja Trumpa poznaje vrlo dobro, davno rekla da će on u nekom trenutku „sve razočarati“, na privatnom ili poslovnom planu, a sada je došao red na izraelskog premijera.
Početkom prošlog mjeseca Tucker Carlson je u jednom intervjuu rekao da je Trump „talac“ izraelskog premijera Netanyahua. Na društvenoj mreži X dio tog intervjua podijelio je njegov brat Buckley Carlson, jedan od bivših pisaca Trumpovih govora, i dodao da je pored toga i „rob“ i da Sjedinjene Države sada nisu suverene te da mora pronaći način da se „otkači“ od njega i Izraela.
Zato je Trumpovo disciplinovanje Netanyahua kome je, kako je rekao, poslao kopiju sporazuma s Iranom, naišlo na oduševljenje u nekim američkim krugovima koji su podržavali Trumpa. Slogan da je „Amerika na prvom mjestu“ u njihovim razmatranjima ponovo je dobio smisao.
To je još jedna važna tačka američko-iranskog pokušaja pregovaranja i uspostavljanja međusobnih obaveza. Oni koji u Sjedinjenim Državama podržavaju Trumpa na tom putu kažu da je to politika američkih interesa. Njihovi argumenti su da rat s Iranom rasipa američke resurse, da ispunjavanje Netanyahuovih želja ugrožava američki suverenitet i da to nije ono što je Trump obećao biračima.
Za Netanyahua ovakav američko-iranski dogovor je gora opcija od nuklearno naoružanog Irana. Iran bez sankcija, ekonomski jak za sve svoje planove i pomoć saveznicima, stabilna država koja sarađuje sa svojim susjedima, posebno Arapima, izraelska je noćna mora. Sposobnost da se brani i ratuje Iran je pokazao u proteklim mjesecima protiv dvije nuklearne sile i svrstao se u mali krug država koje to mogu. Uz jaču ekonomiju iranska vojna sila bila bi uvećana kao i ukupna snaga države koja sada, prema sporazumu sa Sjedinjenim Državama, upravlja Hormuškim moreuzom.
Netanyahu će pokušati osporiti Trumpov dogovor s Iranom. Pored proizraelskih glasova u SAD-u koji dogovor predstavljaju kao katastrofu za najveću svjetsku silu, Netanyahu će dogovor Washingtona i Teherana pokušati uništiti u Libanu, baš kao što je to ranije radio.
Izraelski zvaničnici otvoreno pozivaju na uništenje Libana i traže suze „libanskih majki“ za svaki vojni uspjeh šiitskog Hezbollaha. Cilj je, pored slamanja Hezbollaha i okupacije libanske teritorije, uvlačenja Irana u rat i potom Sjedinjenih Država, uprkos tome što je američki potpredsjednik JD Vance ove sedmice rekao da je Izrael nezahvalan iako su ga branile američke snage. Trump je otišao korak dalje i rekao da bi Izrael bio „uništen“ bez njega i američke pomoći.
Zato se sada nameću dva važna pitanja za budućnost američko-iranskih pregovora. Prvo je da li Washington može natjerati Netanyahua da ne napada Iran i Liban, a drugo je da li postoji podrška američko-iranskom sporazumu u Sjedinjenim Državama. Iz odgovora na ova dva pitanja biće jasno zašto je Trump prihvatio sporazum s Iranom i da li ga planira sprovesti.
