(Patria) – Džaba im orkestar, dirigentska palica je kod nas u BiH. Sve je do nas. To je novi, blijedi pokušaj da se građanima BiH nametne teza da o tome ko može biti član Predsjedništva BiH odlučuju politički centri izvan naše zemlje ili određene stranačke i interesne grupacije iznutra.
Na ovaj je način u razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP) delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić prokomentarisao orkestrirane napade iz Hercegovine i Hrvatske na Slavena Kovačevića otkako je objavio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.
– Pravo Slavena Kovačevića da bude kandidat potvrđeno je kroz institucije države Bosne i Hercegovine. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je ovjerila njegovu kandidaturu, dok je Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo žalbu političkog subjekta HSP-a i potvrdilo tu odluku.
Sud Bosne i Hercegovine je jasno utvrdio da princip tzv. “legitimnog predstavljanja” nije propisan Ustavom BiH niti Izbornim zakonom BiH. Državni sud je tako stavio tačku na lažnu političku tezu tzv. “legitimnog predstavljanja” – kazao je Đonlagić.
Naglašava da Demokratska fronta neće nikada prihvatiti da se izborno pravo građana Bosne i Hercegovine pretvara u pitanje o kojem odlučuju zvanični Zagreb, niti bilo ko drugi izvan Bosne i Hercegovine i njenih nadležnih institucija.
– Na izborima odlučuju građani. Kandidati se provjeravaju kroz institucije države. Pobjednika određuju birači. Jedino to je istinska demokratija – rekao je Đonlagić.
Na naše pitanje koji su konkretni razlozi za takve napade na Kovačevića, kojima se čak pridružila i Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane (HVO) BiH, Đonlagić kaže da njima ne smeta Slaven Kovačević personalno, nego politika koju predstavlja i koju će predstaviti kada za to dođe vrijeme.
– Zato smatramo da se iza napada na Kovačevića zapravo vodi šira politička bitka oko strateškog pitanja: ko ima pravo birati i biti biran u Bosni i Hercegovini?
Posebno je problematično kada se veteranska i boračka udruženja uvlače u dnevnopolitičke obračune i kada se političko neslaganje pokušava predstaviti kao pitanje odbrane čitavog jednog naroda.
Koordinacija udruga HVO-a BiH jeste posljednjih dana oštro napala Kovačevića i druge političare, ali takva saopćenja ne mogu promijeniti činjenicu da o kandidaturi odlučuju nadležne institucije države, a o izboru samo građani – navodi Đonlagić.
Posebno je važnim potcrtao da Demokratska fronta nema nikakav problem s hrvatskim narodom, hrvatskim identitetom ili hrvatskom kulturom.
– Ono što ne prihvatamo je kada se jedna politička stranka proglasi vlasnikom političke volje jednog naroda – pojasnio je Đonlagić.
Podsjeća da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u decembru 2022., zajedno sa Željkom Cvijanović, glasao za imenovanje HDZ-ove Borjane Krišto za mandatarku Vijeća ministara BiH preglasavanjem Željka Komšića, koji je tada bio protiv.
– Danas, kada pogledamo rezultat te politike, imamo ozbiljan razlog da postavimo pitanje: šta smo dobili? Dobili smo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine obilježeno političkim blokadama, međusobnim ucjenama i trgovinom fotelja.
Najbolji primjer jeste Ministarstvo sigurnosti BiH. Nenad Nešić je prestao obavljati funkciju ministra početkom 2025. godine.
Ivica Bošnjak, njegov zamjenik iz HDZ-a BiH, preuzeo je vođenje Ministarstva, ali punopravni ministar sigurnosti nije nikada ponovo imenovan. I to je ono što je posebno porazno.
Ministarstvo sigurnosti nije ukrasno ministarstvo. To je institucija koja se bavi borbom protiv pranja novca, organizovanog kriminala, terorizma, sigurnosnim prijetnjama, međunarodnom policijskom saradnjom i pitanjima koja su od direktnog interesa za sigurnost svih građana.
Ne može biti normalno da država mjesecima i godinama funkcioniše bez ministra sigurnosti. Još je problematičnije ako se ispostavi da politički interes određene stranke ima prednost nad interesom institucije.
Zato ne želimo prihvatiti logiku po kojoj je dovoljno da država formalno postoji, dok se njene institucije mogu držati “zarobljenima” sve dok se ne postigne odgovarajuća politička trgovina.
Nama trebaju funkcionalne institucije. I tu je ključna razlika između politike kompromisa po svaku cijenu i odgovorne državničke politike.
Kompromis jeste potreban u demokratskom društvu. Ali kompromis ne smije značiti da se funkcionalnost države žrtvuje zbog partijskog interesa ili da bi pojedinac dobio fotelju kao ispunjenje “životnog sna” – potcrtava Đonlagić.
Upravo primjer Ministarstva sigurnosti BiH, nastavlja naš sagovornik, pokazuje koliko je važno da se u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine vode politike koje su u strateškom interesu države.
– Činjenica da zamjenik ministra može mjesecima preuzimati njegove nadležnosti, dok se politički pregovara o tome ko će formalno biti ministar, pokazuje koliko je sistem postao zarobljen partikularnim partijskim interesima.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije institucija u kojem sjede delegati HDZ-a, SNSD-a ili bilo koje druge stranke. To je institucija države Bosne i Hercegovine. Zato je za nas mnogo važnije koju politiku neko zastupa, nego iz kojeg se naroda ta osoba formalno bira – zaključio je Đonlagić u razgovoru za NAP.
