(Patria) – Nedavna dešavanja u diskoteci u Palama izazvali su dosta političkih i teritorijalnih tenzija u Republici srpskoj. Predizborno ozračje i borba za glasove Sarajevosko-romanijskog okruga, natjerala je predsjednika SNSD-a da lično interveniše i na licu mjesta pokuša ublažiti stavove oštećenih u odnosu na njihove optužbe za prekoračenje policijskih ovlaštenja pripadnika MUP-a Rs-a prilikom intervencije u javnom objektu.
Prema navodima medija, tom prilikom je javno uputio izvinjenje prisutnima zbog neadekvatne upotrebe sile i da će se u narednom periodu precizno utvrditi odgovornost unutar policijskih struktura.
Jednostavnije rečeno, preispituje, između ostalog, odgovornost ministra MUP Rs-a, Željka Budimira, koji rukovodi ministarstvom. Kao što se vidi, predsjednik najveće političke partije, uprkos diskutabilnom demokratskom pristupu, koji ugrožava neovisnost policijskih struktura, ipak nagovještava da će se ispitati sve okolnosti postupanja u ovom slučaju koji je naišao na veliku pažnju javnosti.
Na drugoj strani, taj isti ministar MUP-a, u Moskvi, 23. juna, potpisuje sporazum o saradnji s Olegom Baranovim, načelnikom policijske uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, tj. osobom koja se nalazi pod sankcijama EU.
Bosna i Hercegovina (BiH) se zvanično priključila u svih 20 paketa sankcija EU prema Ruskoj Federaciji, a samim tim i obavezala na njihovo provođenje. Očekuje se da će isto učiniti i s 21. paketom sankcija za koji je Vijeće EU postiglo saglasnost nakon sedam dana pregovora i određenih primjedbi Grčke koje su prevaziđene. Tako je postignut konsenzus o novim mjerama koje podrazumijevaju i zabranu ulaska svih ruskih boraca koji ratuju protiv Ukrajine na teritorij potpisnica ovih mjera.
Imajući u vidu da Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku BiH, dok je Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaduženo za sprovođenje smjernica i prioriteta vanjske politike, neshvatljivo je da niti jedna od ove dvije institucije nije pokrenula postupak traženja pojašnjenja ili odgovornosti ministra Budimira pri eklatantnom kršenju preuzetih međunarodnih obaveza koje proizilaze iz pridruživanja BiH paketima sankcija EU usmjerenih ka Ruskoj Federaciji.
Na to su ih i zvanično upozorili i predstavnici Evropske komisije iz Brisela, ali i Evropski parlament u najnovijoj rezoluciji o BiH. Jasno je u njihovim saopštenjima da je neprihvatljivo ostvarivati saradnju s osobama s crne liste, ne sporeći pravo entitetima da ostvaruju međunarodnu saradnju u oblastima u kojima su nadležni da djeluju, ali se pri tome u potpunosti moraju pridržavati Ustava BiH i odluka državnih institucija.
U kojoj mjeri institucije zadužene za vanjsku politiku vode računa o ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza i krediblitetu BiH na međunarodnom planu, vjerovatno bi se moglo mnogo toga reći, ali je nepreduzimanje i neoglašavanje o ovako bitnim stvarima zaista nedopustivo.
Vratimo se na početak, gdje vidimo da jedan politički lider, bez institucionalnog i demokratskog kapaciteta, traži odgovornost i eventualno sankcionisanje svog političkog kolege, za razliku od državnih institucija koje imaju nadležnost i obavezu da štite suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH.
(Centar za sigurnosne studije)
