(Patria) – Još uvijek nema informacije kada bi se na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH moglo naći imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda BiH.
Radna grupa za izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 21. maja okončala je ocjenjivanje kandidata. Predstavnici Trojke i HDZ-a na prva dva mjesta kandidatske liste pozicionirali su Dženetu Omerdić i Katicu Artuković. Na trećem mjestu je Ivan Matešić, dok je na četvrtom Faris Vehabović.
Lista je proslijeđena Komisiji za izbor i imenovanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kojom predsjedava Mladen Bošković iz HDZ-a, a upravo je Bošković i predsjednik Radne grupe koja ocjenjuje kandidate. Osim njega Radnu grupu čine i članovi Senad Subašić (SDP), Irfan Durić (NES i PDA), Mustafa Šabić i Joko Radić. Kada je riječ o Komisiji za izbor i imenovanje od 11 članova, samo jedan dolazi iz opozicije i to Asim Kamber (SDA).
U ovom trenutku još uvijek nije poznato da li će Komisija za izbor i imenovanje poslati cijelu listu uspješnih kandidata ili će uputiti samo dva imena oko kojih su se koalicioni partneri dogovorili. S obzirom na krhku većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a što se pokazalo i na hitnoj sjednici na kojoj se glasalo o Prijedlogu Zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH koji je usvojen uz pomoć glasova opozicije SDA i DF-a, moguće je da će se cijeli proces prolongirati.
Omerdić se trenutno nalazi na poziciji savjetnice predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, dok stalno zaposlenje ima kao redovna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Artuković je predsjednica Kantonalnog suda u Širokom Brijegu, a prije 2017. godine bila je zaposlena u Općinskom sudu u Ljubuškom.
Kada je riječ o Ivanu Matešiću on je tužilac Tužilaštva BiH od 2013. godine i šef Odsjeka za ratne zločine.
Vehabović je dugogodišnji sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ranije je bio sudija u Ustavnom sudu Federacije BiH, a u periodu od 2001. do 2007. radio je na mjestu registra Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, proces biranja dvoje sudija je pokrenut iz razloga što je sudija Mirsad Ćeman još prošle godine napunio 70 godina, dok će sutkinja Valerija Galić 70 godina napuniti 13. oktobra.
Predstavnički dom 2024. godine u Ustavni sud BiH je izabrao Marina Vukoju, a njegovo ime je bilo jedino koje je Komisija poslala u Parlament po želji HDZ-a. Godinu kasnije za sutkinju Ustavnog suda BiH je izabrana Larisa Velić.
Državni zastupnik Šemsudin Mehhmedović uputio je pismo federalnim zastupnicima u kojima ih podsjeća da imenovanje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine mora biti u skladu s ustavnim principom proporcionalne zastupljenosti fukcionera u institucijama Bosne i Hercegovine.
Ustav Bosne i Hercegovine je u članu IX, stav 3., jasno utvrdio sljedeće „Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine”.
“Također, u odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-23-14-1058444, poznatom kao predmet „Ljubić“ od decembra 2016. godine navodi se: „Iz naprijed navedenih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac u institucijama Bosne i Hercegovine uspostavio proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda“ (str. 21). Poštovanje Ustava Bosne i Hercegovine je imperativ od kojeg se ne smije odstupati. Podsjećam da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da je konstititutivnost natkrovljujući princip Ustava Bosne i Hercegovine kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati. U kontekstu toga, želim da ukažem na činjenicu da su Bošnjaci u institucijama Republike Srpske zaposleni na nivou statističke greške, iako ih po posljednjem popisu u Republici Srpskoj živi 14%. Usporedbe radi, u Bosni i Hercegovini živi 15% Hrvata i praktično upravljaju državom i Federacijom Bosne i Hercegovine, a 14% Bošnjaka u RS-u skoro da i nema u entitetskim, gradskim i općinskim insticijama manjeg entiteta.
Bošnjaci nisu u puno boljem položaju ni u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje se nad njima provodi brutalan aparthejd u svim općinama gdje HDZ ima većinu, jer se proporcionalnost apsolutno ne primjenjuje u Stocu, Čapljini, Žepču, Livnu, Kiseljaku itd. U Federaciji živi 22% Hrvata, a u federalnim organima vlasti ih je zaposleno puno više od tog procenta, obnašaju ministarske i brojne direktorske funkcije u institucijama koje raspolažu ogromnim budžetima.
U isto vrijeme u Stocu živi 40% Bošnjaka, a zaposleno ih je samo 4% u javnom sektoru. Niti jedan direktor ili zamjenik direktora općinske službe ili institucije u ovom gradu nije Bošnjak.
Na nivou države, zastupljenost Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine je znatno manja od zakonima utvrđenog broja, jer Bošnjaka u institucijama nedostaje više od 800, a na rukovodećim i višerangiranim pozicijama ta zastupljenost je katastrofalna.
Zamislite kakva je to majorizacija kada Hrvati na državnom nivou imaju duplo više direktorskih pozicija od Bošnjaka, a Bošnjaci finansiraju državni budžet tri puta više od Hrvata? U Bosni i Hercegovini živi 50% Bošnjaka i 15% Hrvata, pa takav proporcionalni odnos Bošnjaka i Hrvata mora biti na svim funkcionerskim pozicijama u institucijama Bosne i Hercegovine, pa tako i u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Ne može i ne smije nijedan stranački dogovor biti iznad ustavnih odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama Bosne i Hercegovine. Za kraj, želim da Vas pozovem da, kao zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, prilikom imenovanje dvoje sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine striktno poštujete ustavne odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti funkcionera u institucijama Bosne i Hercegovine”, navodi se u pismu Mehmedovića.
Mehmedović je zastupnicima dostavio pregled imenovanih direktora u institucijama Bosne i Hercegovine u posljednje tri godine, kao eklatantan primjer diskriminacije Bošnjaka.
