(Patria) – “SAD i Evropa se lome oko BiH – a gdje je glas građana?”, naziv je današnje redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.
U uvodnom obraćanju, predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović podsjeća da je prije nekoliko dana ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu održan mirni protest na kojem se okupilo nekoliko stotina građana.
– Došli su oni koji imaju moralni stav, odgovornost i hrabrost – a ne kao zagovornici etnonacionalističkih i transakcionih interesa.
Sami smo spriječili blokadu saobraćaja – jer nas ne zanima lažna slika. Postavili smo i predali zahtjeve tamo gdje se odluke donose – među članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC).
Naših šest tačaka sada odzvanja u pregovaračkim sobama Washingtona, Brisela, Berlina, Pariza, Rima i Londona. PIC nije uspio imenovati visokog predstavnika.
SAD i EU sukobili su se – ne samo oko imena, nego i oko nadležnosti. Ali, hajde da budemo precizni – o čemu se zapravo radi?
Dejtonski mirovni sporazum završio je svoju historijsku ulogu. Zaustavio je rat. To mu je i bio zadatak. I taj zadatak je obavio – prije tri decenije.
Danas Dejton više nije rješenje. Dejton je postao okvir zarobljene države – države u kojoj se blokade nagrađuju, presude ne provode, a građani su taoci kolektivnih podobnosti.
Mi ne tražimo rušenje Dejtona. Tražimo izlaz iz Dejtona – prema Briselu. I to ne na način da jedan princip pobijedi drugi, već da se kolektivni identiteti integrišu u modernu, funkcionalnu, evropsku i građanski utemeljenu demokratiju – ističe Kulenović.
Ključni subjekt te nove države, naglašava, mora postati – građanin. I politička bosanska nacija svih državljana. To je tačka koja nas sudbinski povezuje. I ključna tačka državljanske integracije.
– Ne ukidamo identitete. Ne zabranjujemo narode. Ali kažemo: više niko ne može imati veto na budućnost suverene države i moderne nacije. Sve ostalo je sukob – i obnova nasilja. To je ono što se danas lomi između SAD i EU.
Nominalno, SAD žele visokog predstavnika koji će riješiti državnu imovinu jer bez toga nema Južne interkonekcije. Ali naša zabrinutost se tiče modela tog rješenja – koji bi, zbog pragmatizma, mogao dovesti u pitanje teritorijalni integritet i cjelovitost države.
Čak i više od nedoumice: da li će energetska zavisnost danas ovisiti o Rusiji i Srbiji, a sutra o Americi i Hrvatskoj? Američko odustajanje od izgradnje modernih nacija razlog je našeg najvećeg podozrenja – navodi Kulenović.
Prema njegovim riječima, EU želi čuvati evropski uticaj – gubitak OHR-a znači gubitak poluge.
– Za nas i više od toga: Evropa nije samo naše prirodno tlo – ona je i put izlaska iz zarobljene države i urušenog društva. Naša utopija nije nigdina – Evropa je njeno pouzdano mjesto liberalne demokratije i političke ravnopravnosti građana.
Naših šest zahtjeva nisu puke želje, već pretpostavke za realan put od Dejtona do Brisela:
‣ Očuvanje OHR-a do 5+2? – Dok ne uspostavimo mehanizme koji zamjenjuju blokade i veto;
‣ Provođenje presuda? – Jer pravna država nije pregovaračka kategorija;
‣ Državna imovina po evropskim standardima? – Jer bez toga nema funkcionalne i suverene države;
‣ Institucija visokog predstavnika? – Dok je Ustavom ne zamijeni adekvatna institucija;
‣ Građanski ustav? – Jer jedino tada svi postaju ravnopravni.
I zato smo se odvažili tražiti visokog predstavnika iz evropske zemlje s internacionalnim kapacitetom i demokratskom kulturom – ne kao gospodara, nego kao katalizatora i saveznika koji će nas provesti od Dejtona do Brisela – govori Kulenović.
Dodaje da to nije proklamacija o ličnosti, već insistiranje na putu, na demokratskoj tranziciji suverene bosanske države.
– Odbijamo patriotske iluzije – u ovom ambijentu geopolitičkih preslagivanja, to ne možemo sami. Odbijamo i iz razloga sigurnosti.
Visoki predstavnik je i institucija za proglašenje vanrednih situacija koja u našem Ustavu nema funkcionalne ekvivalencije, pogotovo u kriznim okolnostima.
A zašto nas je malo na protestima? Zato što živimo u kulturi podaništva, straha od rata i obnavljanja genocida, skepse prema svakoj državnoj vlasti i mentaliteta oblačenja etnoreligijske košulje umjesto građanske odgovornosti.
Intelektualci se danas mjere količinom raspoložive vlasti, a ne odgovornošću prema zajednici. A mi ne čekamo motiv za narandžaste revolucije – da neko pogine pod nastrešnicom ili drugim nesrećama, pa da zapalimo ulice.
Mi izlazimo sa šest tačaka, analizom i argumentima. Zato nas je malo. Jer moralni stav, odgovornost za državu i hrabrost danas nisu popularni. Popularni su etnonacionalizam, transakcije – i kukanje bez rješenja.
Mi nudimo ono što je naša uloga: misao, analizu, zahtjev – i hrabrost. Došli su oni koji imaju moralni stav, odgovornost i hrabrost – za interese države i svih građana. Ako je to promašaj – neka nam svaki promašaj bude ovakav.
Mi nećemo odustati! Kao što nismo odustali ni u protekle 33 godine – zaključio je svoje obraćanje Adil Kulenović.
