(Patria) – Koliko je Bosna i Hercegovina spremna da štiti vlastiti energetski interes – Južna interkonekcija je jedan od najboljih odgovora na to pitanje, smatra zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) Faruk Selmanović.
O ovom projektu godinama se govori. Donose se i mijenjaju zakoni, kaže Selmanović, vode politički pregovori, pojavljuju novi investitori i nove trase, a građanima se i dalje teško može objasniti kada će gasovod zaista biti izgrađen.
Selmanović u razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP) napominje kako nije riječ o jednom od, nego o zaista strateškom infrastrukturnom projektu.
– Južna interkonekcija bi trebala otvoriti novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom preko Hrvatske, povezati područja Federacije koja danas nemaju gasnu infrastrukturu i smanjiti zavisnost od jednog pravca snabdijevanja.
Upravo zato je Federalna vlada Fadila Novalića projekat i označila kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu.
Zato je makar meni teško prihvatiti da se oko projekta ovakvog značaja godinama više razgovara o tome ko će njime upravljati, nego o tome kada će građani dobiti gasovod – potcrtava Selmanović.
Podsjeća da je Parlament Federacije još početkom 2025. godine na prijedlog SDA usvojio Zakon o gasovodu Južna interkonekcija. Tim su zakonom definisani trasa, investitor, način finansiranja, javni interes, eksproprijacija i obaveze institucija koje trebaju omogućiti njegovu realizaciju.
– Umjesto da nakon toga gledamo građevinske mašine na terenu, gledamo novu rundu političkih i institucionalnih sporova – napominje Selmanović.
U martu ove godine, nastavlja naš sagovornik, Vlada Federacije ponovo je otvorila pitanje izmjena zakona. U prijedlogu se mijenja i pitanje investitora, proširuje trasa i mijenjaju pojedina pitanja vezana za realizaciju projekta. Parlament je izmjene usvojio u aprilu.
– I ponovo ništa. Zato postavljam pitanje koje nije ni stranačko ni ideološko: zašto Bosna i Hercegovina sebi dozvoljava da strateške infrastrukturne projekte pretvara u višegodišnje političke sporove?
Možemo se raspravljati o tome ko treba biti investitor. Možemo razgovarati o vlasništvu, upravljanju, zaštiti javnog interesa i usklađenosti sa evropskim pravilima. To nisu nevažna pitanja.
Naprotiv. Ali svako od tih pitanja mora imati jedan cilj: da Bosna i Hercegovina dobije sigurniji i diverzifikovaniji sistem snabdijevanja energentima.
Ne možemo govoriti o energetskoj sigurnosti, a istovremeno godinama odgađati infrastrukturu koja tu sigurnost treba povećati. Ne možemo govoriti o evropskom putu, a strateške projekte rješavati od mandata do mandata.
I ne možemo javni interes svesti na pitanje ko će dobiti političku kontrolu nad jednom kompanijom ili projektom. Bosna i Hercegovina mora imati jasnu energetsku politiku koja će trajati duže od jedne Vlade – naglašava Selmanović.
Prema njegovim riječima, Južna interkonekcija zato treba biti test da li smo sposobni strateški interes države staviti iznad dnevne politike, test da li institucije mogu završiti ono što su započele.
– I možda najvažnije, test da li smo konačno spremni razmišljati deset ili dvadeset godina unaprijed, umjesto da svaku odluku donosimo tek kada problem pokuca na vrata. Energetska sigurnost nije tema za predizbornu kampanju. Ona je pitanje sigurnosti države – zaključuje Selmanović u razgovoru za NAP.
