(Patria) – Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine na nivouB+, uz stabilne izglede.
Prama ocjeni analitičara S&P, na javne finansije u narednom periodu utjecat će rast predizbornih rashoda, prvenstveno za penzije i plate u javnom sektoru, zbog čega se očekuje rast budžetskih deficita na svim nivoima više od 3% BDP-a ove godine. Bez dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, javni dug bi mogao postepeno rasti, ali i dalje ostaje na umjerenom nivou prema međunarodnim standardima.
Agencija je smanjila prognozu ekonomskog rasta BiH na nešto više od 2%, zbog negativnih posljedica globalnih kretanja, posebno viših troškova energije i transporta, kao i slabije potražnje na važnim izvoznim tržištima u Evropskoj uniji.
Ipak, domaća potrošnja ostaje stabilna, uz podršku rasta penzija, plata i socijalnih davanja koji su povećali raspoloživi dohodak građana.
S&P upozorava na izazove u industrijskoj proizvodnji, posebno u energetskom i prerađivačkom sektoru, kao i na moguće posljedice uvođenja evropskog mehanizma za prilagođavanje emisija ugljika (CBAM), koji bi mogao utjecati na dio bh. izvoza.
Analitičari očekuju da će deficit tekućeg računa Bosne i Hercegovine u 2026. godini iznositi umjerenih 3,8% BDP-a, što je nešto više nego u 2025. godini. Negativni utjecaji slabljenja vanjske potražnje za robom i viših cijena uvoza energenata bit će djelimično ublaženi rastom izvoza usluga i snažnim prilivom doznaka iz inostranstva.
Agencija ističe i da valutni odbor koji provodi Centralna banka BiH, a koji se temelji na fiksnom kursu konvertibilne marke i eura, i dalje predstavlja važan oslonac ekonomske politike zemlje.
Kada je riječ o evropskim integracijama, S&P navodi da izostanak napretka u reformama dovodi do zastoja u isplati sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Istovremeno, provođenje potrebnih ekonomskih reformi moglo bi pomoći Bosni i Hercegovini da unaprijedi privredni rast i odgovori na ključne izazove.
Potvrda rejtinga B+, uz stabilne izglede predstavlja ocjenu trenutne ekonomske stabilnosti zemlje, uz istovremeno ukazivanje na oblasti u kojima su potrebne dodatne reforme.
