(Patria) – U multimedijalnoj sali Općine Novi Grad Sarajevo sinoć je promovisana historijska monografija “Fočanska brigada”, autora Mesuda Šadinlije, pred velikim brojem boraca te brigade, članova njihovih porodica, te gostiju iz kulturnog i javnog života.
Riječ je o najnovijem izdanju Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, posvećenom Prvoj fočanskoj – 82. brdskoj – 182. viteškoj lahkoj brigadi Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Promocija je organizovana u sklopu obilježavanja godišnjice formiranja ove slavne ratne jedinice.
Monografija na 500 stranica obrađuje opće karakteristike i lokalne specifičnosti prilika na području Foče uoči i početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, uz kritički osvrt na pripreme za odbranu i događaje iz početnog perioda rata.
U knjizi je obrađen period tokom kojeg je do jeseni 1992. godine okupirana cijela teritorija općine Foča, osim dijela na tromeđi s općinama Trnovo i Kalinovik.
Na tom području je tokom ljeta 1992. godine formirana Prva fočanska brigada Armije Republike Bosne i Hercegovine.
O knjizi su na promociji govorili prof. dr. Edin Radušić, dr. Edin Veladžić, brigadir Fehim Bibić, Amina Rizvanbegović Džuvić, direktorica Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića i autor dr. Mesud Šadinlija.
Program je moderirao Enver Šadinlija, a prisutnima su se obratili i načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i komandanti brigade Ferid Buljubašić i Galib Hodžić.
Direktorica Rizvanbegović Džuvić istakla je da nova izdanja predstavljaju novi izvor znanja koji trajno ostaje kao jedan od najvažnijih rezultata kulturnih i naučnih ustanova, pa tako i Bošnjačkog instituta.
– Jako nam je važno, a i veliko zadovoljstvo što smo izdavač knjige “Fočanska brigada” cijenjenog doktora Mesuda Šadinlije. Ove godine Bošnjački institut obilježava 25 godina svoga postojanja i djelovanja u Sarajevu.
Ovaj projekat i ovo izdanje i večerašnji događaj zaista su dio programa obilježavanja naše godišnjice, a posebno smo počašćeni što je promocija organizovana i kao dio obilježavanja 34. godišnjice osnivanja 182. viteške lahke brigade – kazala je Rizvanbegović Džuvić.
Istakla je da je Šadinlija, i kao borac i kao historičar bio najkompetentniji da sa dovoljne vremenske distance napiše knjigu o Fočanskoj brigadi, koja rasvjetljava sve okolnosti i historijski kontekst njenog nastanka, njenog djelovanja, događaje, izazove, nadljudske napore boraca, njihov patriotizam, njihovu ljudskost, postignuća i ogromne žrtve koje su podnijeli.
– Knjige su vrijedno svjedočanstvo, izrazito važne Fočanske brigade u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, brigade koja je zbog svojih zasluga i velikih žrtava dobila najveće kolektivno ratno priznanje, počasni naziv viteška.
Ona odaje počast i borcima i šehidima i doprinosi trajnom sjećanju na sve koji su dali svoje živote na putu istine i slobode – rekla je Rizvanbegović Džuvić.
Recenzent prof. dr. Edin Radušić istakao je da autor donosi stvarnu priču o Fočanskoj brigadi jasnim i preciznim iskazima.
– Autor priča epsku, a stvarnu priču o Fočanskoj brigadi jasnim i preciznim iskazima, obilno koristeći vojnu terminologiju i identifikacijske alate, povremeno je, pogotovo u sumirajućim i vrednujućim dijelovima, omekšava blažim, skoro pjesničkim formama iskaza – naveo je Radušić.
Dr. Edin Veladžić u recenziji ukazuje i na sociološku dimenziju monografije, posebno iskustvo ljudi koji su nakon gubitka zavičaja zajedništvo gradili unutar brigade.
– Čitajući ovaj izuzetno zanimljiv rukopis, stiče se dojam da autor ispisuje sociološku studiju o ljudima koji su, izgubivši fizički zavičaj, stvorili “zavičaj” unutar stroja, u zajedničkoj borbi, u dijeljenju posljednjeg komada hljeba i zajedničkom snu o povratku – kazao je Veladžić.
Načelnik Semir Efendić čestitao je autoru na djelu koje je predstavljeno, istakavši da je uloga Fočanske brigade nešto što zaslužuje da dobije jedan ovakav pečat u vidu knjige.
– Sama činjenica da je Fočanska brigada djelovala na prostoru koji je dijelio dva korpusa i da se sudarila s neprijateljskom vojskom na Proskoku i drugim ratištima, te da je bila brigada koja nije imala kuće, koja je mjesece i godine provela u rovovima i zeminicama, uz više od 200 šehida, zaista je nešto što zaslužuje svaku našu pažnju.
Meni je drago i da se Bošnjački institut rahmetli Adila Zulfikarpašića, koji je također bio Fočak prihvatio posla izdavača ove knjige – rekao je načelnik Efendić.
Autor monografije rekao je da je imao želju da napiše knjigu o matičnoj brigadi, osjećajući obavezu da treba da je napiše.
– Fočanska brigada, kako smo je mi interno zvali je najtačnija oznaka našeg izvornog zavičajnog identiteta. Na svom ratnom putu, kroz sva dešavanja koja sam nastojao da opišem u ovoj knjizi, ona je bivala kroz zajedničku borbu, zajedničke napore i goraždanska, i trnovska i hadžićka, gornjevakufska, prozorska, fojnička, kreševska, sarajevska, jednom riječju bosanskohercegovačka, viteška, ali je sve vrijeme ostala uporno i tvrdoglavo svoja i fočanska.
Trudio sam se da ova knjiga zadovolji sve uzuse struke, ali ono do čega mi je mnogo više stalo, je da ona bude shvaćena i primljena kao istinsko svjedočanstvo jedne epske borbe, jednog puta požrtvovanosti, hrabrosti i časti i da ona bude na čast i ponos svakom njenom pripadniku – rekao je Šadinlija, istakavši da se promocija knjige održava na samu godišnjicu formiranja brigade.
Ratni komandant 81. brigade, brigadir Fehim Bibić govorio je o događajima koji su se dešavali dok je on bio na čelu brigade, kada su se odvijale borbe na Grepku.
Monografija dokumentuje herojski put i historijski značaj jedinice koja je odigrala ključnu ulogu u odbrani zemlje. Knjiga je rađena na bazi zvaničnih dokumenata, svjedočenja, direktnih učesnika u borbama.
Opisuje sve golgote koje su hrabri borci ove brigade prošli na izuzetno zahtjevnim ratištima, uključujući strateški važan koridor Grebak, koji je bio jedini put spasa i logistička veza za opkoljenu istočnu Bosnu i Goražde sa Sarajevom.
Jedan od najznačajnijih momenata u historiji brigade bila je odbrana kote Proskok na bjelašničkom platou tokom jula 1993. godine.
Brigada je imala 211 šehida i veliki broj ranjenih boraca i ratnih vojnih invalida. Najviše individualno ratno priznanje “Zlatni ljiljan” dobilo je 19 njenih pripadnika.
Izdavanje monografije o Fočanskoj brigadi predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja, čuvajući od zaborava svjedočanstva o borcima koji su branili Bosnu i Hercegovinu.
