(Patria) – Ovogodišnja požarna sezona u Bosni i Hercegovini posebno je bila teška u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Kako Hercegovina nije šumovit kraj, ovaj resurs iznimno je značajan, a svaki gubitak neprocjenjiv. Posebno ako se uzme u obzir činjenica da ovaj kraj obiluje endemskom vrstom bora.
I ovog ljeta požari su poharali šume visoke Hercegovine. Prema podacima šumarskih poduzeća na ovom području, propadanje šumskog fonda rapidno raste.
– Od 2012. godine, ne računajući sada ovaj požar, procjena je da je na šumskom području srednje Neretve uništeno blizu 12.000 hektara šume.
A kada gledamo ukupni drvni fond, to je čak 72 posto drvne mase – kaže direktorica Šumarstva Srednjoneretvanskog Mirhana Tuzlaković.
Ovi podaci još bolnije zvuče kada se zna da šumama trebaju godine kako bi se oporavile.
– Pitanje je kada će se ta šuma obnoviti. Neće za pedeset do sto godina. Koliko treba ovdje na kamenjaru da ta jedna jela naraste?
Četrdeset do pedeset godina da bi dosegla da se može sjeći – ističe direktor Javnog poduzeća Šume Hercegovačko-neretvanske Trpimir Jelić.
U požarima je ponovo značajno stradala i čuvena munika, autohtona ljekovita vrsta bora, koja gotovo isključivo raste na hercegovačkim visovima.
Bez obzira na tešku sezonu požara, u izviđačkim organizacijama gledaju naprijed. U okviru projekta pošumljavanja požarišta nazvanog “Boranka” već je posađeno 12.000 stabala na opožarenim područjima, a spremaju se i nove akcije.
– Imamo u okviru Boranke planirano pet planskih akcija, na lokalitetu Risovac, Blidinje jezero, općina Jablanica.
Zatim imamo Mostar, Bjelušine iznad pravoslavnog groblja, imamo dvije sadnje u Posušju, također Park Blidinje – riječi su glasnogovornice projekta Boranke Tee Katica.
Ipak, zabrinuti su jer projekt pošumljavanja, koji finansira Vlada Republike Hrvatske, završava 31. oktobra ove godine.
– Poslije toga mi više nemamo tu neku finansijsku, budžetsku podršku, tako da bi nam značila svaka moguća podrška, kako vlasti tako i privatnih kompanija, u cilju nastavka naših akcija – kaže koordinator projekta Boranka u BiH Rijad Gosto.
Štete od požara, kako tvrde šumarski stručnjaci, bile bi mnogo manje kada bi postojali moderni zakoni o šumama i kada bi se uspostavilo jedinstveno upravljanje procesom gašenja šumskih požara.
