Piše: Armin Sijamić
Protekle sedmice iz Sjedinjenih Američkih Država došla je vijest da se najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk vraća u administraciju predsjednika Donalda Trumpa, koju je napustio u maju prošle godine, kao savjetnik za budućnost ratovanja.
Ta vijest ne bi bila sama po sebi čudna, a jako je važna, da je Muskov i Trumpov rastanak bio drugačiji. Musk je napustio aktuelnu administraciju, koju je pomogao na izborima sa stotinama miliona dolara i podrškom na svojoj društvenoj mreži X, nakon što je Trump odlučio da ignoriše njegova upozorenja o pretjeranom državnom trošenju, rastu duga i deficitu.
Naime, Odjel za vladinu efikasnost (DOGE), koji je Musk vodio, prestao je služiti svojoj svrsi. „Bio sam razočaran kad sam vidio masivan zakon o trošenju koji, iskreno, povećava budžetski deficit umjesto da ga smanjuje te potkopava rad DOGE tima“, rekao je tada Musk.
Ali, to je bio samo dio problema između predsjednika najveće sile na svijetu i najbogatijeg čovjeka na svijetu. Musk je ušao i u međunarodnu politiku. Preko mreže X napadao je britanskog premijera Keira Starmera, podržavao opozicione stranke u nekim državama koje su američki saveznici, govorio o novoj američkoj desnici izvan Republikanske stranke, a predsjednika Trumpa optužio da se njegovo ime nalazi u sudskom dosjeu o slučaju zloglasnog Jeffreya Epsteina.
Navodno se Musk nije slagao ni s Trumpovom odlukom o ulaganju 500 milijardi dolara u razvoj vještačke inteligencije, u projekt koji je uključivao i kompaniju OpenAI koju vodi stari Muskov rival Sam Altman.
Pored toga, Musku je moglo zasmetati bilo šta. DOGE je tada u pomoć pozvao najbolje Muskove stručnjake, programe i alate, pa je pitanje do kakvih je podataka tada došao dok je pretraživao američke dokumente u namjeri da utvrdi ko troši previše državnih resursa.
Sadašnjost ratovanja
Nakon što je napustio DOGE, koliko je javnosti poznato, Musk je nekoliko puta sreo Trumpa i kamere su zabilježile dok se pozdravljaju. Muskovi pratioci na X-u su ga zbog toga kritikovali, pitajući ga kako može da se pozdravlja s čovjekom za kojeg je rekao da je povezan sa zloglasnim trgovcem djecom i koji svojom ekonomskom politikom uništava budućnost Sjedinjenih Država. Posljednjih mjeseci sastanci Muska i Trumpa su gotovo rutinski.
Ta pitanja očito više ne brinu Muska. Trumpove pristalice sada imaju još jedan argument kada tvrde da takve optužbe nisu tačne, dok se republikanci spremaju za međuizbore narednog mjeseca, koji bi mogli promijeniti kurs američke politike.
Musk je sada aktivan i u podršci republikanskim kandidatima na izborima, dok Trump poziva pristalice da zbiju redove, poručivši da pobjeda demokrata ne isključuje ni njegov opoziv s mjesta predsjednika SAD-a. Prema medijima, Musk je već potrošio devedeset miliona dolara na podršku republikancima na tim izborima.
Muskov povratak u administraciju najavio je ministar odbrane Pete Hegseth prošle srijede iz jedne vojne baze. „Projekt Meridian“ nastoji okupiti „najbolje američke umove“ radi proučavanja budućnosti ratovanja, rekao je Hegseth. „Koristimo jedinstvenu američku prednost koju naši protivnici nemaju – naše inovatore, najviše čelnike i tehnologe.“
Želimo „kreativno sagledati budućnost i utvrditi područja koja moramo osvojiti i sposobnosti kojima moramo ovladati“, poručio je Hegseth.
Ministar je rekao da grupa ima 120 dana da mu preda izvještaj o zaključcima do kojih su došli.
Musk, tridesetčetverogodišnji suosnivač tehnološke kompanije Anduril Industries Palmer Luckey i osamdesettrogodišnji bivši republikanski predsjednik Zastupničkog doma SAD-a Newt Gingrich imenovani su na čelo grupe.
Budućnost ratovanja i SAD-a
Ostaje da se vidi kako će Musk, s Luckeyem i Gingrichem, voditi ovu grupu, jer je njegov prethodni pokušaj vođenja državnih poslova kao da se radi o kompaniji neslavno propao, nakon razmimoilaženja s Trumpovim politikama.
Ali, Muskovo angažovanje na vojnim projektima nije novost. Njegove kompanije dugo rade s Pentagonom. Njegova kompanija SpaceX dio je Trumpovog ambicioznog projekta „Zlatna kupola“ koja predviđa zaštitu Sjedinjenih Država od svih vrsta zračnih i prijetnji iz svemira. Pojednostavljeno rečeno, Sjedinjene Države žele u svemir izmjestiti oruđe i oružje i odatle projektovati moć širom svijeta. Sve se to uklapa u Muskov deklarisani plan da kolonizuje Mars.
Također, angažovanje najvećih američkih umova za potrebe vojske nije novost. Neka od najvažnijih otkrića u razvoju tehnologije potiču upravo otuda.
Međutim, ono što jeste nova tendencija u radu američke vlade je (pre)davanje važnih projekata u ruke malog broja ljudi, dok država igra sve manju ulogu. Razvojem vještačke inteligencije to se ubrzava, dok kompanije i pojedinci postaju krucijalno važni za američku sigurnost, inovacije, ukupnu snagu države i tako postaju važni akteri američke i međunarodne politike.
Iako pristup zvuči kao logičan i isplativ, on dugoročno može stvoriti brojne probleme Sjedinjenim Državama. Prvo, jer se moć države delegira pojedincima, od kojih neki nisu samo Amerikanci, i drugo, jer se lični sukobi na političkom ili poslovnom planu mogu prenijeti na državne poslove. Trumpov i Muskov slučaj to jasno pokazuje, a za razliku od prošlih vremena, zahvaljujući društvenim mrežama, okršaj je dolazio u javnost bez bilo kakvih ograničenja i filtera.
Zato Muskov povratak u američku vladu nije samo pitanje njegove sposobnosti i znanja. Trumpov odnos prema Musku pokazuje obrise nove političke realnosti u najmoćnijoj državi svijeta. Trumpov obračun s ljevicom ima elemente obračuna s državom i državnim aparatom, što već ima tragikomične zaplete u Argentini gdje predsjednik Javier Milei, uz podršku zvaničnog Washingtona i Muska, testira ono što bi se moglo kao model vladanja i upravljanja proširiti svuda gdje najveća svjetska sila ima presudan utjecaj.
